Trovanje hranom mnogo je češće nego što se na prvi pogled čini. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, nebezbedna hrana svake godine izaziva stotine miliona slučajeva bolesti širom sveta, a posledice mogu biti posebno ozbiljne kod dece, starijih osoba i ljudi sa oslabljenim imunitetom.

Opasnost pritom ne kriju samo egzotični specijaliteti. Određene namirnice koje se koriste širom sveta mogu sadržati bakterije, toksine ili druge štetne materije ukoliko se jedu sirove ili se ne pripreme na odgovarajući način.

Među njima su klice, sirovo meso, manioka, određene vrste ribe i školjki, ali i pojedini specijaliteti koji se tradicionalno pripremaju uz posebne procedure.

1. Klice – zdrave, ali mogu biti pogodno tlo za bakterije

Klice pasulja, soje, graška, leblebija i drugih biljaka često se smatraju zdravim dodatkom ishrani. Bogate su različitim nutrijentima, ali način na koji se uzgajaju može predstavljati problem.

Seme tokom klijanja nekoliko dana provodi u toploj i vlažnoj sredini, a upravo takvi uslovi pogoduju razmnožavanju bakterija, među kojima mogu biti salmonela i Ešerihija koli.

Zbog toga se osobama sa povećanim rizikom od infekcija često savetuje da izbegavaju sirove klice. Temeljno pranje može smanjiti rizik, dok termička obrada predstavlja sigurniju opciju.

2. Tatar biftek i druga sirova mesa

Tatar biftek pravi se od sirove, najčešće sitno seckane ili mlevene govedine. Iako je popularan specijalitet, sirovo meso nosi veći rizik od termički obrađenog.

U njemu mogu biti prisutne bakterije poput salmonele i Ešerihije koli, kao i drugi mikroorganizmi koji mogu izazvati ozbiljne infekcije.

Zbog toga je posebno važno da se sirovo meso čuva na odgovarajućoj temperaturi i da potiče iz pouzdanog izvora. Ipak, ni to ne može potpuno eliminisati rizik koji postoji kada se meso ne termički obrađuje.

3. Manioka – mora pravilno da se obradi

Manioka je važna namirnica u mnogim tropskim i suptropskim krajevima, a od nje se proizvode različita brašna i skrobni proizvodi, uključujući tapioku.

Problem je što neke sorte manioke sadrže cijanogene glikozide, jedinjenja iz kojih se nepravilnom obradom može osloboditi cijanid.

Zbog toga se manioka ne priprema kao obično povrće. Potrebni su odgovarajući postupci, poput ljuštenja, potapanja, fermentacije ili kuvanja, u zavisnosti od sorte i načina pripreme.

4. Izuzetno ljute papričice

Postoje sorte čilija sa ekstremno visokim sadržajem kapsaicina, supstance odgovorne za osećaj ljutine.

Jedna od njih je „Zmajev dah“, čija se ljutina meri u milionima Scovilleovih jedinica. Kod ovako ekstremno ljutih papričica kapsaicin može izazvati intenzivan bol, pečenje, mučninu, povraćanje i probleme sa disanjem.

Poseban oprez potreban je kod kontakta sa očima i kožom, kao i kod osoba koje imaju određene zdravstvene probleme. Ekstremno ljute papričice zato nisu namirnica sa kojom bi trebalo eksperimentisati bez opreza.

5. Sanakdži – specijalitet koji nosi rizik od gušenja

Sanakdži je korejski specijalitet od sveže isečenih krakova male hobotnice. Servira se odmah nakon pripreme, a kraci se zbog aktivnosti nervnog sistema mogu i dalje pomerati.

Najveći rizik nije sam pokret, već činjenica da se sisaljke mogu zalepiti za usta, grlo ili jednjak. Zbog toga postoji opasnost od gušenja, naročito ako se komadi ne sažvaću dobro.

Upravo zato se ovaj specijalitet ne smatra bezazlenim jelom, čak ni među ljudima koji su navikli na njega.

6. Nomurina meduza

Nomurina meduza jedna je od najvećih meduza na svetu i može da dostigne ogromne dimenzije. U pojedinim delovima Azije koristi se i kao hrana.

Međutim, meduze zahtevaju posebnu obradu pre nego što se nađu na tanjiru. Nepravilno pripremljene mogu izazvati zdravstvene probleme, zbog čega je važno da ih obrađuju osobe koje znaju kako se to radi.

Kontakt sa živom meduzom takođe može biti opasan jer njene žarne ćelije mogu izazvati bolne opekotine.

7. Fugu – japanski specijalitet koji zahteva posebnu veštinu

Fugu je verovatno najpoznatiji primer hrane koja može biti smrtonosna ako se ne pripremi pravilno.

Određene vrste riba iz porodice Tetraodontidae sadrže tetrodotoksin, veoma snažan neurotoksin. Najveće koncentracije nalaze se u pojedinim organima, a otrov može izazvati ozbiljne poremećaje nervnog sistema, paralizu i prestanak disanja.

Zbog toga priprema fugu ribe u Japanu podleže strogim pravilima, a specijalitet smeju da pripremaju posebno obučeni profesionalci.

Kod ove ribe nema prostora za improvizaciju – pogrešna obrada može imati veoma ozbiljne posledice.

8. Aki – voće koje mora da bude potpuno zrelo

Aki je popularan na Jamajci, gde se koristi u tradicionalnoj kuhinji. Međutim, nezreli plod može sadržati hipoglicin A, toksin koji može izazvati opasan pad šećera u krvi.

Zbog toga se aki ne jede dok se plod prirodno ne otvori i ne pokaže karakteristične semenke. Nakon pravilnog sazrevanja i odgovarajuće pripreme, njegovo meso se koristi u brojnim jelima.

Konzumiranje nezrelog ploda može izazvati takozvanu jamajčansku bolest povraćanja, koja u teškim slučajevima može biti veoma opasna.

9. Haukarl – fermentisana ajkula sa specifičnom pripremom

Haukarl je tradicionalni islandski specijalitet napravljen od fermentisanog mesa grenlandske ajkule.

Ova riba se tradicionalno obrađuje i fermentiše tokom dužeg perioda, nakon čega se meso suši. Proces je neophodan jer sveže meso grenlandske ajkule sadrži jedinjenja koja ga čine neprikladnim za neposrednu konzumaciju.

Gotov haukarl poznat je po veoma intenzivnom mirisu i ukusu, ali pravilna obrada je mnogo važnija od njegovog neobičnog mirisa.

10. Krvave školjke

Krvave školjke, poznate po karakterističnoj crvenoj boji mesa, tradicionalno se konzumiraju u pojedinim delovima Azije.

Kao i druge školjke, mogu predstavljati rizik ukoliko potiču iz zagađenih voda ili se jedu sirove odnosno nedovoljno termički obrađene. Mogu akumulirati različite mikroorganizme i biti povezane sa infekcijama poput hepatitisa A i drugih bolesti koje se prenose hranom.

Zato se sirove školjke generalno smatraju rizičnijim izborom, posebno za trudnice, starije osobe i ljude sa oslabljenim imunitetom.

Nisu opasne samo egzotične namirnice

Iako lista zvuči kao spisak neobičnih jela iz različitih krajeva sveta, važno je zapamtiti da rizik od trovanja postoji i kod sasvim uobičajenih namirnica.

Sirovo ili nedovoljno pečeno meso, jaja, nepasterizovano mleko, sirove školjke i nepravilno čuvana hrana mogu biti izvor bakterija i drugih mikroorganizama.

Najvažnije mere zaštite su jednostavne: pravilno čuvanje hrane, održavanje higijene tokom pripreme, odvajanje sirovih i gotovih namirnica i dovoljna termička obrada hrane kada je ona potrebna.

Kod pojedinih namirnica, međutim, to nije dovoljno – ako zahtevaju posebnu obradu, najbolje je da ih pripremaju ljudi koji su za to obučeni.