SOLITE LI HRANU NA POČETKU ILI KRAJU PRIPREME Profesionalni kuvar odao veliku tajnu
Sproveden je jedan eksperiment kako bismo konačno dobili tačan odgovor na pitanje kada se tačno dodaje so
Na Jutjub kanalu "America's Test Kitchen" sproveden je jedan eksperiment kako bismo konačno dobili tačan odgovor na pitanje kada se tačno dodaje so - na početku ili na kraju kuvanja?
Kuvar koji je eksperiment i sproveo kaže da su ga tokom školovanja uvek učili da se so dodaje na početku pripreme jela, i on je to pravilo slepo poštovao, nikad ga ne preispitujući. A onda se zapitao šta će se desiti ako uradi suprotno. To je i uradio, a rezultate je podelio sa gledaocima.
Ispostavilo se da su učitelji, kao i u većini slučajeva, bili u pravu.
Jer kada so dodate na početku kuvanja, dok su namirnice hladne, ona će postepeno prodirati u namirnice i ukus će biti ravnomerniji i intenzivniji. S druge strane, ako dodate so na kraju kuvanja, namirnica će samo dobiti omotač od soli, pa će ti zalogaji biti preslani, a unutrašnjost bljutava.
A šta se dešava ako zaboravite da posolite jelo pre pripreme? U tim slučajevima možete soliti naknadno, ali ponovo ne na način na koji inače radimo, odnosno da jednostavno prospemo svu planiranu količinu po namirnici.
Dodajte malo po malo, kako ne biste presolili jelo. U svakom slučaju neće biti savršeno začinjeno, ali ćete makar izbeći da jelo presolite.
Možda vas zanima:
SPECIJALITET ZAPADNOG SREMA Domaća proja sa slaninom i sirom, božanstven miris, a tek ukus
Kada jednom probate ovaj recept za proju sa sirom, uvek ćete je praviti, bilo za doručak ili večeru
NAJLEPŠA JELA ZA VIDOVDAN Domaćice iz Kosova ih tradicionalno prave svake godine za veliki praznik, prenose se s kolena na koleno
Ova jela se svake godine na Kosovu prave za Vidovdan
GURABIJE SRCU NAJMILIJE Poslastica na koju niko ne ostaje ravnodušan
Miris našeg detinjstva!
IZBEGNITE OVE GREŠKE Evo zašto sir nikada ne treba direktno iz frižidera da servirate na tanjir
Gotovo svaki sir treba izvaditi iz hladnjaka barem sat vremena pre služenja
GERMKENDLE Austrijsko poslastičarsko čudo osvojiće i one izbirljive, recept je proveren a ukus savršen
Knedle, nastale u Beču, prave se od mekog dizanog i kuvanog testa, punjene su aromatičnim džemom od šljiva, posute makom i šećerom, te prelivene sosom od vanile ili rastopljenim maslacem, pravo su poslastičarsko čudo. Ako ih do sada niste probali, obavezno to uradite, nećete se pokajati. Savršene su.
REVANI JE KLASIK KOJI NIKO NE ODBIJA Priprema je jednostavna, a govori 5 jezika
Revani je tradicionalni kolač od griza natopljen šećernim sirupom (šerbetom), vrlo sladak, sočan i neponovljivog ukusa. Najčešće se poslužuje sečen na kocke ili rombove i ukrašen seckanim pistaćima. Ovaj kolač prisvajaju i Turci i Grci, a prema Tini Vaserman, ekspertu jevrejske kuhinje, originalni recept može da se pripiše i Jevrejima koji su posle migrirali u Tursku 1492. Prvobitno nazvan tishpishti, preimenovan je u Revani u čast istoimenog turskog pesnika 16. veka. Ovaj fenomenalan kolač idealan je za sve prilike, podseća na koh, a jedinstven je i drugačiji.
PROFITEROLE Italijanski desert koji podseća na princes krofne a osvaja ukusom
Tradicionalan italijanski desert profiterole sastoje se od čokoladnog peciva punjenog šlagom ili kremom za pecivo, a prelivene su čokoladnim sosom. Italijanski kuvar Popelini je predstavio ovaj gurmanski desert na francuskom dvoru tokom vladavine Henrija II i Katarine de Mediči iz Francuske. Slične našim princes-krofnama, neodoljive, kremaste i jedinstvene, nestaće brzinom svetlosti kada ih poslužite ukućanima i gostima.
PRIGANICE Crnogorski specijalitet niko ne odbija, a odlično ide sa kajmakom, sirom i pršutom
Priganice su crnogorski specijalitet sličan domaćim uštipcima. Ovo vazdušasto testo odlično se slaže sa sirom, kajmakom ili pršutom. Ako ih pospete šećerom u prahu ili džemom, dobićete slatku varijantu, koja takođe osvaja ukusom. U Crnoj Gori ih služe za doručak, ali idealne su za bilo koje doba dana.
OVE KOLAČE JE MESI DOBIJAO SVAKI PUT KADA DA GO Argentinski alfahoresi se tope u ustima
Ovi neodoljivi kolačići vuku korene sa juga Španije, ali ovakvi kakvi se danas originalno prave, sa kukuruznim brašnom i mlečnom karamelom, argentinski su izum. Tajna je u tome da dobiju zlatnu koricu na dnu, ali nikako na vrhu. Ovo je originalan recept, ali postoje i mnoge druge varijacije. Svaki zalogaj se topi u ustima, pa verujemo da će nestati sa stola čim ih stavite.
Komentari (0)