ZAPRŠKA NIJE ISTA ZA SVA JELA Evo u čemu je caka
Zaprška se ne priprema isto za svako jelo! Pogledajte u čemu je caka! Iako se danas zaprške sve manje upotrebljavaju ili se svode na najmanju moguću meru, mnoga jela su i dalje nezamisliva bez njih
Malo ko zna da zaprška zapravo treba da se kuva najmanje 20 minuta, i koja je prava razmera brašna i masnoće.
Iako se danas zaprške sve manje upotrebljavaju ili se svode na najmanju moguću meru, mnoga jela su i dalje nezamisliva bez njih, jer doprinose da budu gušća, a sastojci u njima bolje povezani.
Razlog za izbegavanje zaprške leži u njihovoj štetnosti za starije osobe, ali se ta štetnost može izbeći umerenom upotrebom brašna i masnoće.
Zaprška se pravi od iste količine mekog ili polumekog brašna i masnoće. Za bele čorbe ili umake koji zahtevaju svetlu zapršku, uzima se puter, margarin ili biljna mast, dok se za običnija jela sa rumenom zaprškom može uzeti ulje.
Zaprška se u jelo obično stavlja kao posljednji dodatak, nakon nje se, eventualno, dodaju samo lakši začini.
Kako se sprema zaprška:
Zagrejati u šerpi na šporetu određenu količinu masnoće i dodati odmerenu količinu brašna. Kada brašno počne da se prži, zaprška se peni.
Za belu zapršku, brašno ne treba dugo pržiti, kako bi zaprška ostala bela.
Za obična jela, brašno se prži dok ne porumeni, a onda zapršku treba pažljivo razrediti pripremljenom hladnom tečnošću; da se ne bi napravile grudve, tečnost treba dolivati po malo, uz neprestano mešanje, sve dok se ne dobije glatka kaša koja se dalje razređuje do željene gustine.
Može se upotrijebiti i vrela tečnost, ali se u tom slučaju mora još brže mešati.
Zapršku treba kuvati najmanje 20 minuta, a za krem čorbe i umake čak i do pola sata, kako se ne bi osećao miris sirovog brašna.
Količina zaprške zavisi od vrste jela:
– u bele krem čorbe na 1 litar tečnosti treba praviti svetlu zapršku od 50 grama masnoće i 50 grama brašna.
– u čorbe od povrća ili mesa – 40 grama masnoće i 40 grama brašna.
– u ređe čorbe od povrća ili ribe – 30 grama masnoće i 30 grama brašna.
– u svetli umak na 5 dl tečnosti – 40 grama masnoće i 40 grama brašna.
– u običan umak – 30 grama masnoće i 30 grama brašna.
– pasulj i ostala čorbasta jela od povrća – 40 grama masnoće i 40 grama brašna, uz dodatak malo mlevene paprike, ljute ili blage (po ukusu), kako bi se dobila lepa boja.
Možda vas zanima:
ZDRAVA ZAPRŠKA, BEZ BRAŠNA Ova zdrava namirnica će vam zgusnuti jelo za sekund
Potpuno raspasti i nećete ga osetiti u jelima
STARINSKI RECEPT SA JUGA SRBIJE Kosovska filija sa kajmakom, pita sa ukusom ljubavi
Filija se može ispeći i u rerni šporeta, samo je važno postaviti tepsiju visoko, odmah ispod grejača
BOLJA NEGO IZ KAFANE Evo kako napraviti najukusniju teleću čorbu, a tajna je u pripremi mesa
Okrepiće vaš organizam, a priprema je poprilično jednostavna i brza
BAKIN SPECIJALITET DANA Čarobni kolač od dva jajeta, vaše čulo ukusa će vrištati od sreće
Kako samo dva jaja mogu napraviti čudo od kolača
HRISTOS VOSKRESE! Trpeza želi svojim čitaocima srećan Uskrs!
Želimo vam obilje mira, radosti i ljubavi u ovom svetom prazniku
MILFOJ Neodoljivi francuski desert koji miriše na vanilu, a topi se u ustima
Francuski specijalitet u savršenom spoju baršunastog krema, hrskavih korica i opojne vanile. Poznat pod imenom Napoleon, milfoj u bukvalnom prevodu znači „1000 listova“. Smatra se da je Francuz Pjer la Varen prvi put opisao recept 1651. godine. Ovaj desert se nekada spremao u 720 slojeva dok ta cifra danas dostiže i 2.048. Postoje i slane varijante sa sirom i spanaćem, kakve se prave u Italiji, ali ova slatka je neodoljiva.
GERMKENDLE Austrijsko poslastičarsko čudo osvojiće i one izbirljive, recept je proveren a ukus savršen
Knedle, nastale u Beču, prave se od mekog dizanog i kuvanog testa, punjene su aromatičnim džemom od šljiva, posute makom i šećerom, te prelivene sosom od vanile ili rastopljenim maslacem, pravo su poslastičarsko čudo. Ako ih do sada niste probali, obavezno to uradite, nećete se pokajati. Savršene su.
REVANI JE KLASIK KOJI NIKO NE ODBIJA Priprema je jednostavna, a govori 5 jezika
Revani je tradicionalni kolač od griza natopljen šećernim sirupom (šerbetom), vrlo sladak, sočan i neponovljivog ukusa. Najčešće se poslužuje sečen na kocke ili rombove i ukrašen seckanim pistaćima. Ovaj kolač prisvajaju i Turci i Grci, a prema Tini Vaserman, ekspertu jevrejske kuhinje, originalni recept može da se pripiše i Jevrejima koji su posle migrirali u Tursku 1492. Prvobitno nazvan tishpishti, preimenovan je u Revani u čast istoimenog turskog pesnika 16. veka. Ovaj fenomenalan kolač idealan je za sve prilike, podseća na koh, a jedinstven je i drugačiji.
PROFITEROLE Italijanski desert koji podseća na princes krofne a osvaja ukusom
Tradicionalan italijanski desert profiterole sastoje se od čokoladnog peciva punjenog šlagom ili kremom za pecivo, a prelivene su čokoladnim sosom. Italijanski kuvar Popelini je predstavio ovaj gurmanski desert na francuskom dvoru tokom vladavine Henrija II i Katarine de Mediči iz Francuske. Slične našim princes-krofnama, neodoljive, kremaste i jedinstvene, nestaće brzinom svetlosti kada ih poslužite ukućanima i gostima.
Ja prilikom pravljenja zaprske crvenu papriku ne przim nego je samo ujednacim sa brasnom pre no sto ubacim u jelo.